BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sovjetska zastava na zgradi Rajhstaga

Sovjetska zastava na zgradi Rajhstaga
01.05.2019. god.


Narod i armija su istrajali i pobedili. Na današnji dan, 30.04 1945. trupe Crvene armije su tokom zauzimanja Berlina osvojile Rajhstag, zgradu nemačkog Parlamenta.

Fotografija crvenoarmejaca koji postavljaju sovjetsku zastavu na zgradu Rajhstaga obišla je svet i praktično označila savezničku pobedu u Drugom svetskom ratu. Istog dana ubio se i Adolf Hitler. 

Iz školskih udžbenika svi znaju da su prvu zastavu Pobede nad rajhstagom podigla dva vojnika: Rus Mihail Jegorov i Gruzijac Meliton Kantarija. Oni su to učinili 1. maja u 4.30 ujutro… Međutim, 14 sati pre toga, 30. aprila u podne zastavu na timpanonu Rajhstaga podigao je vojnik iz Brjanska Ivan Lisenko (1917-2015).


Ivan Lisenko (1917-2015)

30. aprila 1945. godine izviđački odred Semena Sorokina, gde je narednik bio Ivan Lisenko, dobio je zadatak da po svaku cenu prodre u Rajhstag i podigne Crvenu zastavu. Deset vojnika je jurišalo na Rajhstag! Dva izviđača su poginula na trgu. Osam je uspelo da prodre u zgradu kroz sporedni ulaz. Lisenko je išao prvi. Odjednom su se pojavili Nemci, jedno desetak. On je bacio granatu i uništio ih. Zatim se Lisenko popeo na timpanon sprata Rajhstaga i učvrstio tamo crvenu zastavu.



"Mi smo je napravili od crvenog madraca, koji smo pocepali. Zarobio sam dva generala, takvi smo bili junaci. Ne kao današnji… Balavci…", govorio je Lisenko.

"Zatim su se oni popeli na krov Rajhstaga i tamo, na kipu Viljema Drugog, u 14.25 podigli zastavu puka. Zastavu nad Rajhstagom podizali su Provotorov, Bulatov, Brjuhovecki, Gabidulin, Oreško, Pačkovski i ja! Mnogih više nema među živima!", govorio je Lisenko u jednom od poslednjih intervjua 2015. godine.


Ivan Lisenko, drugi s leva

Posle Lisenka i njegovog odreda uveče u 22.10 na krovu Rajhstaga je podigla svoju zastavu grupa artiljerijskih izviđača kapetana Makova. Kantarija i Jegorov su podigli treću zastavu u 4 jutro 1. maja. Međutim, upravo oni – Rus i Gruzijac – ušli su u istoriju kao zvanični heroji, kako je tražila politika partije.



1973. godine istoričar Maksim Sbojčakov je pokušao da obnovi istorijsku pravdu, ali je njegova knjiga bila povučena iz štampe, a izviđači odreda Lisenka su počeli da umiru. Komandanta grupe Sorokina su našli obešenim u njegovoj vikendici. Iskusnog električara Provotorova je ubila struja, šumara Oreška je usmrtilo drvo, koje je palo na njega. Pačkovski je iznenada umro u Brestu. Gubadulin je nestao bez traga, a osmi junak Ivan Nikiforovič Lisenko preminuo je 2015. godine u 97. godini.

Berlin jula 1945. godine

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma


Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov

Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Američki državni sekretar Antoni Blinken danas se, u okviru posete Kini, sastao sa ministrom spoljnih poslova Vang Jijem i kineskim predsednikom Si Đinpingom. Jedna od tačaka dnevnog reda bila...


Ostale novosti iz rubrike »